IE8 accelerator
facebook fun page


                  Vedan kolod - razgovor

    Prestavljamo vam sibirski ansambl Vedan kolod koji se bavi muzikom inspirisanom slovenskim folklorom i starom slovenskom religijom.Na pitanja nam je odgovarala Daryana Antipova, vokal , instrumentalista i art-menager ansambla.

1.Za početak, predstavi nam ukratko bend i muziku kojom se bavite?

Vedan KolodDarjana: Zdravo! Za početak, cilj našeg slovenskog etno benda Vedan Kolod je oživljavanje nasleđa drevne slovenske narodne muzike, i predstavlja instrumentalnu i vokalnu slovensku muziku iz starih dana. Nastali smo u februaru 2005. u Sibiru. I oduvek je naša inspiracija bila naša soloistkinja Tatjana Nariškina. Snimili smo tri albuma: "Plemena", "Tanec leših" (Ples šumskih duhova) i "Volčaja tropa" (Vučja staza); učestvovali smo i u nekim kompilacijama: međunarodnoj kompilaciji
"Ritual" (izdavačka kuća Scythian Horn), "Kamwa" (festival Kamwa) i "Slavs" (Scythian Horn). Predstavljamo publici slovensko muzičko nasleđe - instrumentima i pesmama, koncertima, predavanjima s ilustracijama, koncertima s komentarima i sl. Naša ciljana publika je raznolika (i raznih godišta), od studenata do penzionera. Trudimo se da jasno prikažemo korene u drevnoj tradiciji, oslanjajući se na najnovija istraživanja i analize arheologa i etnologa, muziku drevne i paganske Rusije (pre dolaska hrišćanstva) i narodnu muziku Sibira.

 

2.Po čemuje karakteristična slovenska muzika iz Sibira?Koji se instrumenti koriste, kakvi ritmovi i harmionije?

Darjana: Naše koncertne aktivnosti zasnovane su na
etno-muzikološkim istraživanjima narodnih slovenskih muzičkih instrumenata i drugih oruđa koja proizvode zvuk. Imamo veliku zbirku instrumenata (više od stotinu), kako starih, tako i rekonstruisanih - njih je restaurirao, odnosno rekonstruisao, muzički maestro Valerij Nariškin. I zaista koristimo sve ove drevne instrumente u bendu, kao i nisko grleno pevanje, koje je svojstveno sibirskim muzičarima. Sve pesme sviramo i pevamo bez elektronske obrade, samo prirodan zvuk uživo.
Prvo nas je veoma zainteresovala tajna Stare Rusije, koja takoreći nije našla mesta u ruskim školama i fakultetima. Čovek koji se bavi humanističkim naukama uglavnom ne zna ništa o prošlosti Rusije. Zanimali su nas i narodne kulture Sibira. Iz te je simbioze nastala naša grupa. Veliku ulogu odigrala je i naša porodica, u nastojanju da očuva porodične tradicije i narodne pesme.

3.Bend funkcioniše tek četiri godine a do sada ste
uspeli da snimite tri izdanja i da nastupate na brojnim festivalima. Šta vas pokreće i motiviše na rad i gde pronalazite inspiraciju za stvaranje kompozicija?

Darjana: Novinari nas često pitaju odakle vučemo inspiraciju. Možda iz prirode koja je oko nas u našem rodnom gradu. Zapad i Moskva su jako užurbana mesta, gradovi novca. Sibir je u Aziji; ovde sve ide polako. Ima dosta vremena za razmišljanje i premišljanje.
Nikad nismo imali na umu novac, makar samo zbog toga što slovenska kultura nije popularna u Zapadu i u Rusiji. Afrikanci, Meksikanci, tyvintsy i grleno pevanje - to je popularno i menadžeri mogu da ih "prodaju" producentima i festivalima. A i ruska muzika još uvek nosi svoj žig: samo balalajke i kokošniki: ali to nije tako! Slovenska
kultura ima mnoge divne glasove, polifoniju i jedinstvene narodne instrumente.
Jako je teško udariti glavom u zid i reći da smo mi drugačiji! Uostalom, na kraju se sve vrti oko novca. Sibir i Krasnojarsk su previše udaljeni od glavnog grada, Moskve - tri dana vozom. I šta reći o Evropi? Kad nas pozovu na neki festival u Evropi, čim saznaju koliko košta da se dovede četvoro ljudi iz Krasnojarska u npr. Beč, uvek odbiju. Zato smo odlučili da sada radimo drugačije. Idemo u Moskvu o svom trošku i tražimo da nam plate put samo od Moskve.
 
4.O čemu konkretno govore vaši tekstovi?Koliko sam razumela, u pitanju su neke vrste molitvi upućenih starim slovenskim Bogovima?

Darjana: Samo jedna od naših pesama je molitva drevnim Bogovima, zove se "Се бо ящете", s našeg trećeg albuma "Vučja staza"; snimljena je s rock aranžmanom. Ovo je čuveni pasus iz Velesove knjige, za koju se
veruje da je zapis drevne slovenske vere i istorije. Sadrži religijske tekstove, istorijska predanja i religijske moralne odredbe. Neki stručnjaci veruju da je cela knjiga ishod kolaboracije. U svakom slučaju, uzeli smo tekst 11A pre deset godina, kad nismo ni znali za knjigu, imali smo po 14 godina i svideo nam se. Potom smo napisali pesmu i ležala je u našoj arhivi čitavih devet godina. Druge pesme o Bogovima nisu molitve, npr. one s prvog albuma "Plemena" - PerunMakoš. Tada smo tek počeli da čitamo o drevnoj slovenskoj religiji (Sibir je region u kome je veoma bitno očuvanje tradicije, mnoge pesme iz starih dana zaboravljene su na zapadu Rusije); i to je bio tekst koji nam se svideo više od ostalih, a nismo znali odakle je.
Druge pesme su o ljubavi, prirodi, ili su ritualne narodne pesme, poljoprivredni rituali, naše autorske pesme (koje su napisali Tatjana i Valerij Nariškin, naše duhovne vođe). Inače, te su
pesme i poznatije od onih o Bogovima.
 
5.Da li se vaša muzika može okarakterisati kao neka vrsta ritualne i magijske muzike?Stekla sam utisak da u njoj postoje neki elementi šamanizma a poznato je da je Sibir oblast u kome se šamanizam i danas praktikuje..

Darjana: Istina je, šamanizam je još uvek živ u Sibiru. Šamanizam, kao i burhaizam narodnih manjina u Sibiru: to je ista ljubav i poštovanje prema prirodi.
Sovjetske vlasti su uništile svaku manifestaciju religije u Tuvi, na Kavkazu, Altaju, ali nisu uspeli da urade isto sa svim korenima. Kao što ni hrišćanstvo nije uspelo da u potpunosti uništi drevne ruske tradicije. Bila je to poslednja sovjetska vlada.
Rodili smo se i odrasli u Sibiru, na obalama velike reke Jenisej, koja teče između planina i kroz beskrajne stepe. Zajedno s ruskom kulturom, koja je očuvana u našoj porodici, to nas čini jako srećnim! Naš
Altaj, kao što su i naši dedovi živeli na Altaju. Ova me je kultura lično očarala svojim magijskim moćima. Moj deda je znao altajski jezik i umeo je da peva ruske narodne pesme grlenim pevanjem, koje je kao čudom preživelo na udaljenom Altaju. Ovde postoji jedna izuzetna simbolička veza. Zbog toga nikada neću prihvatiti nacionalistički talas i "Родноверие". Volim kulture svih zemalja, naročito azijskih naroda Sibira, kao i narodnu muziku iz drugih slovenskih zemalja: Srbije, Ukrajine, Belorusije, Poljske itd. Pokušali smo da prenesemo lepotu i opseg naše sibirske prirode, njene velike Altajske planine i kavkaske stepe. To je jako važno.

 

 

 

6.Vaša muzika definiše se kao paganska a vi sami ste svirali sa mnogim bendovima koji se mogu nazvati paganskim.Da li pripadate nekoj paganskoj, odnosno, neopaganskoj
organizaciji?

Darjana: Ne, ne pripadamo. Prvenstveno predstavljamo naš bend kao etno grupu, koja svira etničku muziku i trudi se da očuva tradicije. Pored religije, ljudima jeoduvek bilo bitno i nešto drugo: porodica, ljubav, hrana, odnosi s drugim ljudima, rat. Mi se družimo i s bendovima koji sviraju tipičan rock, ali iz nekog razloga ih zovu paganskim. Mislim da muzika nije paganska samo zato što se neka grupa razlikuje od tipične po tome što muzičari povremeno uzviknu "hoj!" i "Perun!" Ali imamo jako dobre prijatelje s kojima rado delimo binu.

 

7.Otkad je Lev Sylenko ukazao na znachaj prouchavanja stare slovenske vere u Ukrajni, širom slovenskih zemalja niču slovenski neopaganski pokreti.Kakva je situacija u Rusiji?

Darjana: Ne znam ko je taj Lev Sylenko, i smatram da ne živimo takav život. Mi više slavimo jednu drugu vrstu paganizma -
prirodni, paganizam prirode. To znači da verujemo u prirodu i slavimo je, kao sva živa bića na zemlji; verujemo da je i Zemlja živo biće, a ne samo materijal koji služi za poboljšanje ljudske životne sredine. Verujemo u леших, домовых, русалок. Što će reći u ona bića koja su za Slovene oduvek bila personifikacija prirode. Nastojimo da zaštitimo prirodu, učestvujemo u akcijama; zaštita prirode je najpoželjnija aktivnost. Nadamo se da će se novi ljudi u etničkoj muzici setiti ove zemlje, u formi drevnog paganstva - ljubavi prema prirodi. Da će shvatiti da uništavanjem zemlje uništavaju same sebe. Za mene su i hrišćanstvo i tipični neopaganski rituali isto što i kolektivizacija; a religija je uvek jedan jako intimna predstava.
Ne znam kakva je situacija s neopaganzmom u Rusiji, van njega sam.

Hvala ti na izdvojenom vremenu,Daryana.Nadam se da ćemo uskoro imati prilike da vas
uzhivo čujemo u Srbiji.