IE8 accelerator
facebook fun page


                              Rujevit

    Za Rujevita (Ругевит, Rugiewit, Rugiwit), možemo smatrati da je bio lokalna verzija Peruna, Bog kojeg su obožavali baltički Sloveni sa ostrva Rugia. Prema Ilie Danilovu (rumunskom slavisti), Rujevit se identifikuje sa Jarilom. Rujevit se pojavljuje kao Bog rata povezan sa ostrvom Rugia. Poreklo imena ima kalendarsku ulogu, jer reč ruenū označava jesen, doba kada se mlade životinje pare. U srednjovekovnim spisima Rujevit se pojavljuje pod latinskim imenom Rugevithus. U latinskoj verziji u kojoj se Bog vezuje za ostrvo Rugia, Bog se označava kao "onaj sa Rugie". Idol od hrastovog drveta sa sedam lica Boga, postojao je u mestu Karentia na ostrvu Rugia. Njegove dimenzije su bile impresivne. Episkop Absalon, stojeći na vrhovima prstiju, jedva da je kopljem mogao dohvatiti njegov podbradak. Saxo Grammaticus vidi Rujevita kao Boga Marsa iz rimske mitologije:

Rujevit - 



Ana Milojković Omi
"I tako, sluge [...] su ispružili ruke prema zavesama unutar hrama; Kada su ih sklonili, on je pokazao sebe svetu [...] Statua na
činjena od drveta hrasta, zvana Rugiaevithus [...] Iznad njegove glave nalazilo se sedam lica, sličnih ljudskim licima. Umetnik je svaki od sedam mačeva smestio u sobstvene korice, ali je osmi mač bio smešten u njegovoj desnoj ruci, tako da mu nije mogao biti oduzet. Statua je bila značajno veća od ljudskog tela, tako da je Absalon, stojeći na vrhovima prstiju, jedva mogao da je dohvati svojim kopljem. Smatralo se da ovaj Bog, sličan Bogu Marsu, upravlja bitkama."

Kada su Danci ušli u ovo svetilište, zatekli su ga u vrlo žalosnom stanju, prljavog, ptice su napravile svoja gnezda na idolovih sedam lica. Čak je i hroničar pokazao tugu zbog stanja u kojem je statua nađena, uzvikujući: "Dostojno božanstvo ... njegov kip je tako prljav zbog ptica ... " Episkop Absalon naređuje da se idol uništi. Posle ovih događaja, kratko se beleži: "Uskoro, sledbenici su počeli da udaraju sekirom u noge idola." Kada su ih isekli, trup je gurnut i pao je dole sa zaglušujućim zvukom. Videvši da njihov Bog nije mogao da se odbrani, "građani su ga prezreli i promenili religiju". Rugevith, poznat i kao Rinvit, se pominje u Danskoj epopeji: Knytlinga saga (Historia Knytidarum, XIII vek). Takođe se pominje i Bog Karevit (Karewit), božanstvo zaštitnik mesta Karenta, na ostrvu Rugia. Karevita su predstavljali obnaženog, sa dve glave, volovskom na grudima i petlovskom na stomaku. Karevit je takođe opisivan kao Bog sa šest glava, četiri muške i dve ženske, dok mu se na grudima nalazila lavlja glava.

 

Dragnea Mihai

Bibliografija:

Danilov Ilie, Dicțonar de mitologie slavă, Editura Polirom, București, 2007.

Dixon-Kennedy Mike, Encyclopedia of Russian & Slavic Myth and Legend, Editura ABC-CLIO, Santa Barbara, 1998.

Eliade Mircea, Istoria credințelor și ideilor religioase, Editurile Univers Enciclopedic și Științifică, București, 1999.

Gimbutas Marija, The Slavs, Thames and Hudson Ltd., London, 1971.

Ionescu Anca Irina, Mitologia slavilor, Editura Lider, București, 2000.